Školica - Otkaz za 40 nastavnika, studentima poništavaju ocjene?

ZAGREB - Zagrebački rektor prof. dr. Aleksa Bjeliš početkom tjedna od nove fakultetske uprave pismeno je zatražio pokretanje etičkih i stegovnih postupaka protiv svih osoba odgovornih za protuzakonit rad Međunarodne ljetne škole.
Osim protiv bivšeg dekana prof. dr. Darka Tipurića, stegovni bi postupci tako mogli biti pokrenuti i protiv voditeljice Ljetne škole i profesorice statistike dr. Ksenije Dumičić, koja je na račun škole samo u 2009. primila honorar u iznosu od 200 tisuća kuna bruto, kao i 40-ak nastavnika koji su, prema podacima Ministarstva znanosti, za rad u školi u jednoj godini primili oko tri milijuna kuna honorara. Njima bi se mogle izreći mjere od javne opomene do otkaza.

Neprirodna prolaznost
Sankcioniran bi mogao biti i dio studenata, posebice oni za koje se utvrdi da bi, da nisu platili 2000 do 4000 kuna, izgubili pravo studiranja.
Kroz Međunarodnu ljetnu školu tijekom tri godine djelovanja prošlo je više od 5000 studenata koji su svaki odslušani i položeni kolegij plaćali 2000 kuna. Te su im se ocjene potom protuzakonito upisivale u indeks.
Ministarstvo znanosti u upravnom je nadzoru provedenom na zahtjev USKOK-a utvrdilo da škola nije bila ustrojena kao sveučilišni studij, pa se ispiti koje su studenti tamo položili nikako nisu smjeli automatski upisivati u indeks jer zakon ne dopušta prijenos ECTS bodova sa svojevrsnog tečaja na studij kao oblik formalnog obrazovanja. A upravo se to događalo na Ekonomiji. Ispite koje nisu uspjeli položiti tijekom godine (najviše dva) studenti su polagali na Ljetnoj školi gdje je prolaznost bila iznimno velika, pa čak i na onim ispitima na kojima je u redovnim rokovima moglo proći svega 20 posto studenata. Sve to baca veliku sumnju da je u pozadini bila legalna prodaja ispita, što istražuje i USKOK.

Tipurićev čovjek
Iako je sveučilište prije najavilo da će svih 5093 studenta Ljetne škole biti zaštićeno jer se smatra da su studirali bona fide (u dobroj vjeri), Bjeliš je od nove uprave fakulteta zatražio da za svakog studenta razmotri njegov status i etičke aspekte tog statusa. - Koncepcija Ljetne škole dopuštala je neprihvatljivu diskriminaciju s obzirom na imovinsko stanje studenata. Oni koji su imali novca da plate školu, tamo su mogli polagati ispite. Ne želim ništa prejudicirati, no moje iskustvo pokazuje da su studenti bili sankcionirani i za puno blaže prekršaje, kojiput i dosta rigorozno - rekao je u srijedu Bjeliš.
Bit će zanimljivo vidjeti kako će se prema Bjeliševom zahtjevu postaviti nova uprava Fakulteta na čelu s novoizabranim dekanom prof. dr. Tonćijem Lazibatom protiv kojeg ovih dana fakultetom kruže anonimna pisma u kojima se tvrdi da je on “Tipurićeva produžena ruka”.

Prijava v.d. dekanice
Bjeliš je od dekana Lazibata zatražio i izvješće o stegovnom postupku što ga je temeljem prijave v. d. dekanice Melite Kovačević protiv bivšeg dekana Tipurića trebala provesti uprava Fakulteta. Kovačević je Tipurića prijavila za niz nezakonitosti u radu Fakulteta s kojima se suočila tijekom obnašanja dužnosti.

Smjeli na četiri roka, a položili iz 7. pokušaja
Analiza koju je proveo Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu pokazala je da su se na Međunarodnoj ljetnoj školi uglavnom izvodili predmeti nižih godina studija na kojima je bila slabija prolaznost. Statistiku je, primjerice, 2006./2007. na redovnim rokovima bilo položilo 35,91 posto studenata s prosječnom ocjenom 2,91.
No, kada su ti isti studenti platili 2000 kuna, prolaznost je bila 100 posto, a prosječna ocjena 3,08. Znajući da će ih položiti u Ljetnoj školi, dio studenata teške ispite uopće nije prijavljivao u redovnom roku. Nekima je to, pak, bio čak sedmi izlazak na ispit (!?). U akademskoj godini 2008./2009. u Informacijski sustav visokih učilišta upisan je predmet Uvod u gospodarsku statistiku. Položilo ga je 37 studenata, iako se on prema planu satnice u Ljetnoj školi nije ni izvodio.

Ivana Kalogjera-Brkić - Jutarnji list, 29.07.1201.